Mlijeko

Mlijeko

Prva ljudska hrana je mlijeko. U mlijeku se nalaze svi hranjivi sastojci koji su ljudskom tijelu potrebni.

Mlijeko se upotrebljava ne samo za hranu već i za lijek. Mnogi se tuže da ga ne podnose, osobito

gradska djeca, kojoj u većini slučajeva nedostaje kretanje po svježem zraku i suncu. Nije razlog u

tome da mlijeko ne prija, već što je kuhano mlijeko teže probavljivo od nekuhanog i što se treba

uzimati u manjoj količini, a ne mnogo odjednom. Kod ljudi koji ne podnose mlijeko, a u većoj ga količini

odjednom uzmu, usiri se i teško leži u želucu, pa se zbog toga pogotovo teško probavlja. Stoga treba

znati kako se mlijeko uzima. Nekuhano mlijeko ima svoju potpunu vrijednost i hranljivost i lakše je

probavljivo od kuhanoga. Stoga ga je bolje prijesnog, tek malo ugrijanog uzimati. Mišljenje da se

kuhanjem mlijeka uništavaju bakterije nije točno jer je ustanovljeno da se u obično kuhanom mlijeku,

koje kuhanjem dostigne temperaturu do 72°, nalaze još uvijek žive bakterije. Kod mlijeka se mora

paziti jedino na to da je od zdrave životinje i da se drži u vrlo čistom sudu. Mlijeko treba uzimati u što

manjoj količini da se želudac odjednom odviše ne optereti, pogotovo kod ljudi koji ga dobro ne

podnose. Njima se preporučuje da mlijeko miješaju s čajem od samljevenog komorača (1 veliku žlicu

na 1/4 litre vode, 10 min. kuhati) ili neka ga miješaju s odvarom osušene korice od limuna i komadom

čitavog cimeta, a uz mlijeko neka uzmu po zalogaj raženog kruha ili kruha od prekrupe. Svježe

nekuhano tek pomuzeno mlijeko (do 2 litre dnevno) nenadoknadiva je hrana za slabokrvne,

bljedobolne, tuberkulozne osobe, kao i za one bolesne na bubrezima, šarlahu, vratnim bolestima i

rastrojenim živcima. Mlijeko uz hranjivost hladi i pospješuje lagano rastvaranje i izlučivanje loših

sokova iz tijela. Ljeti ništa toliko ne osvježava kao kiselo mlijeko. Nekuhano kiselo mlijeko (kada se

vrhnje skine) vrlo je lako probavljivo, rasterećuje želudac jer je već prokislo i prelazi ravno u krv.

Kiselo mlijeko s malo šećera i cimeta i komadićem raženog kruha osobito je omiljena i dobra hrana za

djecu.

Kiselo mlijeko sprječava grušanje krvi, stoga se osobito preporučuje kod bolesti s visokom

temperaturom, kao kod gripe, difterije, tifusa, groznice i šećerne bolesti. Mladi sir, rabljen kao oblog,

izvlači temperaturu i upotrebljava se kod upale pluća, porebrice, crvenog vjetra (vrbanca), vrućih

oteklina i čireva, upaljenih očiju i svih ostalih upala. Kada se stavljaju oblozi na oči, nakon skidanja

obloga, ne smije se barem 1/2 sata izaći na jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju čim postanu vrući, svakih

3/4-1 sat. Izvrsna hrana protiv želučanih bolesti je mladi sir, pomiješan s 1-2 žlice samljevenog

komorača, kima, malo lišća od rute, crvenog luka, vlakanaca (Schnittlauch) i malo soli, s raženim ili

kruhom od prekrupe. Kao lijek uzima se svakog sata po 1 žlica ovako pripravljenog sira sa zalogajom

kruha i kod raka i čireva u želucu i svih drugih želučanih bolesti. Pijenje sirutke, 2-3 čaše dnevno, čisti

krv i izvrsno djeluje protiv čireva u želucu. Kada osa, pčela ili koji drugi kukac ubode, namaže se ubod

vrhnjem i brzo prolazi. Ili kad se djeci od vrućine izaspu bubuljice ili krastice po čelu i licu, namažu se

vrhnjem i brzo prolaze. Kozje mlijeko sprečava ovapnjenje žila i šećernu bolest ako ga se dnevno dvije

do tri litre pije. Svaki bi čovjek trebao, ako želi biti zdrav, a osobito onaj koji je svojim zvanjem primoran

na sjedenje, prije spavanja popiti 1/2-1 litru kiselog, slatkog, a najbolje kozjeg mlijeka.

Kozje mlijeko s medom svakih pola sata po žlicu liječi i najteži krvavi kašalj